Vučić: Pomirenje i mir – uvek, poniženje – nikad

Republika Srbija i Republika Srpska obeležile su i ove godine zajednički Dan sećanja na sve stradale i poginule Srbe u oružanoj akciji „Oluja“.

Predsednici Srbije i Republike Srpske Aleksandar Vučić i Milorad Dodik otkrili su tim povodom spomen ploču na mostu na Rači kojim su, kako se navodi na sajtu predsednika Srbije, prognani Srbi prešli u Srbiju.

Odgovarajući na pozive da se u ime pomirenja proslavlja godišnjica „Oluje“, a time i stradanje Srba u Hrvatskoj, Vučić je rekao da Srbija nije nikog terala da prizna genocid, samo da pokaže pijetet prema žrtvama, onako kako je Srbija imala snage da ne prećuti zločine koje su počinili Srbi.

“Nismo vas terali nikada da priznajete genocid počinjen nad srpskim narodom što je nešto toliko očigledno, već smo samo tražili da pokažete pijetet prema srpskim žrtvama. Ne morate ni lažne suze da pokazujete. Samo recite da znamo da je u Jasenovcu stradao ceo jedan narod, jer je nosio pogrešno prezime”, rekao je Vučić a citira se na sajtu predsednika Srbije.

Srbija nikada neće pristati na takvo poniženje da slavi tragediju srpskog naroda i ubijanje srpskih civila, srpske dece.

“Što se tiče onih koji ćute o najtežim zločinima iz Drugog svetskog rata i najteže etničkom čišćenju posle Drugog svetskog rata kakva je bila Oluja, naše je da im kažemo da mi pomirenje želimo i mir – uvek, pomirenje – da, ali poniženje nikada”, rekao je Vučić.

Da podsetimo: u Hrvatskoj postoji Spomen područje Jasenovac podignuto povodom stradanja zatočenika koncentracionog logora Jasenovac. U tom Spomen području postoji spisak osoba koje su identifikovane po imenu, a izgubile su život u tom logoru. Na spisku se nalazi 83.145 imena: 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja…

Zvanična Hrvatska ne negira da je u Jasenovcu izvršen zločin i nad Srbima, ali istovremeno ima kontroverzan odnos prema ustaškom pozdravu ‘Za dom spremni’ pod kojim je taj zločin izvršen. Nedavno je Ministarstvo nauke i obrazovanja Hrvatske dalo saglasnost da se film „Dnevnik Diane Budimirović“ uvrsti u nastavni kurikulum za učenike hrvatskih osnovnih i srednjih škola. U tom filmu je prikazano stradanje srpske dece u logorima iz sistema Jasenovac.

Medju istoričarima, političarima i u javnosti Hrvatske i Srbije postoji otvoren spor oko broja srpskih žrtava ustaškog režima.

U vreme zločina počinjenih u Jasenovcu nije postojala Medjunarodna konvencija o genocidu.

Sa žrtvama Oluje je drugačiji slučaj. Kad se Oluja dogodila postojala je Medjunarodna konvencija o genocidu. Hrvatska i Srbija su jedna protiv druge podnele Medjunarodnom sudu pravde tužbu za genocid izvršen za vreme rata iz 90-tih godina. I jedna i druga strana su u obrazlaganju svojih tužbi koristile kao argument stradanja Srba tokom akcije Oluja. Sud je obe tužbe za genocid odbio ne sporeći mogućnost da se pri egzodusu Srba iz Hrvatske radilo o etničkom čišćenju, ali to nije bilo predmet tužbe, pa ni presude.

Zločini izvršeni nad srpskim civilima za vreme i posle akcije Oluja nisu dobili epilog pred sudovima u Hrvatskoj.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com