Pitanje za milion dolara : Kad će privreda Rusije početi da propada?
U subotu je širom sveta zabeležena dvogodišnjica ruske invazije na Ukrajinu izmedju ostalog i uvodjenjem još jednog paketa evropskih i američkih sankcija Rusiji, kao i globalnim razmatranjem pitanja : Zašto dosadašnje sankcije nisu uništile rusku privredu, nego ona – raste!
Medjunarodni monetarni fond, koji se dosadašnjim procenama uticaja zapadnih sankcija na rusku ekonomiju nije proslavio, sada je ocenio da ruska privreda svojom otpornosti na sankcije jeste iznenadila, ali da se njen rast , pre svega, ima zahvaliti visokom učešću vojne industrije te da će dugoročno doći do usporavanja tog rasta.
Ruski su stručnjaci upozorili da rast zaliha igra važnu ulogu u rastu ruskog bruto domaćeg proizvoda što ne mora da bude dobro.
I Centralna banka Rusije je ranije priznala da uspešna zamena strane proizvodnje domaćom ima i svoju manu :zamenski domaći proizvodi su nižeg kvaliteta, recimo, zamenski rezervni delovi za automobile!
Ipak, ponuda robe široke potrošnje jedva prati naraslu tražnju (realan rast plata, obimna socijalna davanja) zbog sužavanja tržišta rada : deo najkvalifikovanije radne snage na frontu je ili u vojnim fabrikama, nezaposlenost je na rekordno niskom nivou.
Sve to i još ponešto može da posluži za utehu onima koji navodno imaju za cilj i da Moskvi operaciju u Ukrajini učine preskupom, ali ne samo to.
Medjutim, poznati ruski oligarha Oleg Deripaska, priznajući da je i sam iznenađen, u tekstu za Fajnenšel tajms ranije je upozorio da je istina kako „postoje sva ta ratna potrošnja i sve te subvencije i državna podrška, ali i, pored toga, usporavanje je malo“.
„Ruska ekonomija svoju otpornost ima zahvaliti tražnji država globalnog juga za njenim ogromnim resursima, a od sledeće milijarde ljudi, koji će se uskoro roditi 70 odsto će biti u tom regionu“, rekao je Deripaska i dodao da je i elastičnost ruske privatne privrede takodje iznenadila.
Dakle,Rusija ima ogromne resurse uključujući i energetske, za tim resursima gladan globalni jug i ekonomiju elastičniju nego što se mislilo – kapitalne investicije privatnog sektora uporedive su sa državnim investicijama.
E pa da vidimo u čemu se sastoji rast ruske ekonomije u 2023.godini.
Ruski bruto društveni proizvod je, prema prvoj oceni Ruske službe za statistiku, u 2023.godini porastao za 3,6 odsto.Unutrašnja tražnja je porasla za 9,1 odsto, dok je čisti izvoz smanjen – pa je udeo finalne potrošnje u BDPu porastao sa 64,9 odsto na 68,7 odsto, a udeo izvoza pao sa 12,6 na 4,3 odsto. Udeo akumulacije porastao je sa 22,5 odsto na 27 odsto. Ruski stručnjaci ističu da su za polovinu tog rasta zaslužne zalihe.
Najveći procentualni rast fizičkog obima dodate vrednosti imali su hoteli i restorani (+10%),kao i informacije i veze (+10%).
Zatim slede finansije i osiguranje (+8,6%), trgovina na veliko (+10,9) odsto i trgovina na malo (+6,4) odsto ,gradjevinarstvo (+7%),prerađivačka industrija (+7%)… Ali je rudarstvo (u koje spada i eksploatacije nafte i gasa) palo za 2 odsto što nije malo, budući da je 2022.godine u strukturi BDP učestvovalo sa 13,7 odsto.
Industrijska proizvodnja ukupno je, takodje prema podacima Ruske službe za statistiku, 2023.godine u Rusiji u odnosu na 2022.godinu porasla za 3,5 odsto, a prerađivačka industrija +7 odsto.U okviru preradjivačke industrije rast je po grupama proizvoda raspoređen ovako : kompjuteri, elektronski i optički proizvodi + 32,8%, gotovi metalni proizvodi +27,8%, transportna sredstva i oprema +25,5%,prehrambena proizvodnja (+5,9%).
Kad su u pitanju pojedinačni proizvodi, najveći procentualni rast imali su navigacioni, meteoroloski, geofizički i slični instrumenti (+75,2%),zatim oprema za proizvodnju pekarskih proizvoda (70,2%), autobusi sem električnih (+67,9%),radiolokacijski, radionavigacijski i radio uređaji na daljinsko upravljanje (+32,3%), optička vlakna (30,9%),kompjuteri i njihovi delovi (27,3%),dizel lokomotive (+23,2%), teretni vagoni širokotračni (26,6%), liftovi (23,8%), putnički automobili (19%), ali je visok rast imala i proizvodnja sokova od voća i povrća (+20,4%), konzervisana dečja hrana od voća i povrća i dečji sokovi (+21,7%), koferi i ženske tašne od prirodne kože, plastike i tekstila (+23,5%), nameštaj (20,7%),mineralne vode (+16,4%), suncokretovo ulje i njegove frakcije (+13,2 odsto), mineralna djubriva (+10,3%)…
Evropska komisija smatra da je visok rast kompjuterskih, elektronskih i optičkih proizvoda (izmedju 30 i 40 odsto) vezan za jačanje vojno – industrijskog kompleksa.
Inače, prema prvoj proceni Ruske službe za statistiku, ruski BDP u 2023.godini iznosi 171 041 milijardu rubalja.