Komšijska posla : Zašto je hrvatski gost odbio da ga „primi“ crnogorski domaćin?
Sadašnja vlast u Crnoj Gori nepokolebiva je u stavu da, iz Titova vremena čuveni, školski brod „Jadran“ pripada Crnoj Gori i o tome pregovora nema, rekao je u intervjuu televiziji Vijesti a zatim i potvrdio saopštenjem crnogorski ministar Dragan Krapović.
Krapović je odbio da udovolji želji svog hrvatskog kolege Ivana Anušića da, tokom jučerašnje zvanične posete Crnoj Gori, poseti i brod „Jadran“. Na funkciju ministra odbrane nedavno postavljeni Anušić smatra da je „Jadran“ hrvatski i za svoj je prioritet postavio vraćanje broda u hrvatski posed.
A što se tiče ploče na Sabirnom centru Morinj (3.10.1991-8.8.1992), ona, po izjavi ministra Krapovića niti je pravilno postavljena niti tekst na njoj ispisan odgovara činjenicama. I jedno i drugo treba ispraviti, rekao je Krapović.
Hrvatska je, moliću lepo, članica Evropske unije, kojoj Crna Gora teži, a ovo joj je i izborna godina, pa se hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić na ove stavove svog crnogorskog kolege toliko naljutio da je tokom posete Crnoj Gori, upriličene povodom Dana hrvatskog naroda, kao gost odbio da se sa Krapovićem sastane. Doputovao u goste, pa lepo isprašio domaćina.
Ništa zato :Krapović je nepokolebivo ostao pri svojim stavovima.
Školski brod „Jadran“ je u brodogradistu u Hamburgu 1933.godine izgrađen – završen za potrebe mornarice Kraljevine Jugoslavije, kojoj je i predat avgusta 1933.godine
U Tivtu se našao u trenutku raspada SFRJ, pošto je u tu crnogorsku luku upućen na remont 1990.godine.
Crna Gora polaže vlasničko pravo na brod „Jadran“ pozivajući se na Sporazum o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, u čijem se poštovanju Hrvatska nije baš isticala, a prema kome jugoslovenska imovina pripada onoj državi na čijoj se teritoriji u trenutku raspada SFRJ našla.
Što se Sabirnog centra odnosno logora Morinj tiče, tamo je 10.oktobra 2022.godine, okačena tabla sa sledećim tekstom :
„Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku ovdje je bio logor, takozvani centar Morinj (3.10.1991-18.8.1992)za zatočene hrvatske civile i branioce
Sjećajmo se zločina počinjenih
da bi se osramotili ime i duh Crne Gore
Izražavamo žaljenje za sve patnje
koje su preživeli zatočeni.
Da se nikada ne ponovi!
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore i Ministarstvo odbrane Crne Gore“.
U vreme kad je ploča postavljena ministar inostranih poslova Crne Gore bio je Ranko Krivokapić, a ministar odbrane Raško Konjević.
Nedelju dana po postavljanju ploče Uprava za inspekcijske poslove Crne Gore naložila je opštini Kotor da ploču ukloni jer je postavljena suprotno Zakonu o spomen obeležjima.
Tekst na spomen ploči izazvao je proteste kako predstavnika organizacija civilnog društva (Fond za humanitarno pravo, Akcija za ljudska prava Centar za žensko i mirovni obrazovanje…) tako i Udruženja boraca ratova od 1990.u Crnoj Gori. Iz suprotstavljenih razloga.
Tako su podgoričke Vijesti zabeležile kritike prema kojima tekst ploče zanemaruje činjenicu da je 1991.godine „država Crna Gora bila nesumnjivi i voljni učesnik agresije na Republiku Hrvatsku na području Konavla i Dubrovnika“.
„Crna Gora ovom spomen pločom nije prihvatila svoju odgovornost i nije se izvinila žrtvama. Crna Gora je ovim samoizvinjenjem kao svoju odgovornost prihvatila samo svoju navodnu naivnost i ukorila sebe zbog nje“, citirao je list tekst predstavnice Fonda za humanitarno pravo.
Udruženje boraca ratova od 1990.u Crnoj Gori saopštilo je kako misli baš suprotno odnosno da je tekst na ploči „sraman čin bez presedana kojim se kleveće vlastita država i satanizuju vojna i civilna lica angažovana u Sabirnom centru“
U tom saopštenju se tvrdilo da u „Sabirnom centru Morinj nije niko smrtno stradao, te da je u slučaju Morinj donesena pravosnažna sudska presuda, po osnovu koje su zarobljena lica obeštećena“.
„Za razliku od toga, u splitskom Vojno-istražnom centru Lora, u aprilu, maju 1992, na najsvirepiji način su mučena i ubijena 22 zarobljena pripadnika JNA iz Crne Gore. Taj zločin je udruženim nečinjenjem crnogorskog i hrvatskog tužilaštva zataškan, a na mestu tog paklenog logora smrti, umjesto žrtvama, podignut je spomenik njihovim dzelatima“.
Iako je Uprava za inspekcijske poslove naložila opštini Kotor, koja u postavljanju ploče nije učestvovala, da ploču, zbog kršenja Zakona o spomen obeležjima, ukloni, ploča nije uklonjena jer je u njenu odbranu stala Vojska Crne Gore.
„I sad imamo situaciju u kojoj država Crna Gora nalaže opštini Kotor da ukloni ploču preko Uprave za inspekcijske poslove, a u isto vrijeme preko Vojske brani ploču“ prenela je ujesen 2023.godine RTCG izjavu predsednika opštine Kotor Vladimira Jokića.