Venecuela : Mešavina venecuelanska teška i američka laka nafta dobitna kombinacija
Američki predsednik Donald Tramp objavio je u razgovoru s američkim novinarima da mu medjunarodno pravo ne treba ni zašta, a na potpitanje šta će ograničavati SAD u medjunarodnim poslovima slavodobitno se pozvao na sopstveni moral.
Pre toga su, njegovom odlukom, SAD izašle iz 66 medjunarodnih organizacija, od kojih su 31 osnovale Ujedinjene nacije, i prestale da ih finansiraju jer su “ globalističke u odnosu na prioritete SAD i interesima SAD više ne služe“.
Ova odluka nije iznenadjenje za ozbiljne analitičare medjunarodnih prilika, pa je izlazak SAD iz svih medjunarodnih organizacija u kojima su počele da gube ili već izgubile dominaciju već najavljen.
Nafta i kontrola tržišta nafte jedan su od prioriteta američke spoljne politike na koje se poziva američka administracija.
Demokratija i ljudska prava nisu ni jednog trenutka igrala bilo kakvu ulogu u objašnjenjima predstavnika američke administracije povodom napada na suverenu i nezavisnu državu Venecuelu, koji se odigrao u prvim satima 3.januara 2026.godine i pri kome je, zavisno od izvora, poginulo izmedju 40 i 100 ljudi, a venecuelanski predsednik Nikolas Maduro kidnapovan zajedno sa suprugom Silvijom Flores, i izveden pred sud u Njujorku.
Iako tvrde da je Nikolas Maduro falsifikovao poslednje izbore, pa je navodno nelegitimni predsednik Venecuele, Tramp se nije odlučio da tamo na vlast dovede ikonu venecuelanske opozicije i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Korinu Maćado jer, ocenio je on, bilo bi za nju vrlo teško da preuzme vodjstvo zemlje jer “ ona nema podršku ili poštovanje unutar zemlje, vrlo je fina žena, ali nema poštovanje“!!!
Američka administracija se odlučila za saradnju sa naslednicima Nikolasa Madura – Vrhovni sud Venecuele je za privremenu predsednicu postavio njegovu zamenicu Delsi Rodrigez (56), sve dok rade kako SAD od njih očekuju, odnosno “ donose pravilne odluke“ kako je predsednik SAD Donald Tramp više puta ponovio uz direktne pretnje novoj venecuelanskij predsednici.
On je objavio da je važna prva odluka doneta : Venecuela je pristala da SAD pokloni izmedju 30 i 50 miliona barela nafte, u vrednosti od oko 2 milijarde dolara, koliko nije mogla da izveze zbog američkih sankcija uvedenih toj državi sa najvećim pogvrdjenim rezervama nafte u svetu.
Američki predsednik se pohvalio da će parama od prodaje venecuelanske nafte komandovati SAD u korist američkog i venecuelanskog naroda.
To je prvi korak u već obnarodovanoj nameri američke administracije da otme venecuelanske naftne resurse pravdajući ih tvrdnjom da su i pripadali američkim kompanijama pre nego što ih je bivši venecuelanski predsednik Ugo Čavez nacionalizovao odnosno od tih kompanija ukrao, kako je rekao Tramp.
Svetski komentatori još se nisu saglasili oko toga da li američki predsednik Donald Tramp gura američke naftne kompanije u Venecuelu ( navodno suprotno njihovim interesima) ili su baš interesi tih kompanija gurnuli Trampa u napad na Venecuelu.
Odličan poznavalac svetskog tržišta nafte, hrvatski energetski stručnjak Davor Štern siguran je da je u pitanju ovo drugo.
I izjavama za hrvatske medije, medju njima i za HRT, Štern tvrdi da bi mešavinom skupe lake američke nafte sa i do 30 -40 odsto jeftinijom venecuelanskom teškom naftom američke rafinerije u meksičkom i američkom zalivu, tehnološki spremne za preradu teške nafte, dobile dobitnu kombinaciju i stekle dodatni profit na svetskom tržištu gde se cena nafte već duže vreme kreće oko 60 dolara za barel i gde bi zahvaljujući toj kombinaciji otprilike trebalo i da ostane.
Cena nafte na svetskom tržištu trenutno je 62,35 dolara za barel nafte tipa Brent i 57,83 dolara za barel lake američke nafte (WTI).
Cena barela nafte tipa Brent 2.januara, dan pre američkog napada na Venecuelu, iznosila je 60,75 dolara.
Cena akcija američkih naftnih kompanija, posle američkog napada na Venecuelu, porasla je, ali ne toliko koliko je porasla cena akcija američkih kompanija koje prodaju opremu za naftnu industriju kao što su Baker Hughes, Halliburton, Schlumberger čiji je rast bio oko 10 odsto i preko 10 odsto.Veruje se da se venecuelanske rafinerije nalaze u očajnom stanju, a da li su uopšte i u koliko očajnom su stanju još se raspravlja.