Ruža Ćirković : Dobar dan obožavaoci, doviđenja lopovi!
UVERTIRA :Dobar naslov je pola teksta. Ovom tekstu nije pronadjen dovoljno dobar naslov. Žalim. Ali talenat za jezgrovito, kratko i, neizostavno, ispunjeno duhom predstavljanje celog teksta naslovom redak je talenat.Verujte mi, znam šta govorim:za svoje duge karijere upoznala sam samo jedan takav talenat.
EVA RAS : Glumica Eva Ras ne mora da brine za obožavalački podmladak. Danas sam se uverila lično. Na Terazijama. Ne bih je primetila. Ali – voze tri momčića, tako oko 12 godina, bicikle, jedan skoči s bicikla i pravo:“Jeste vi ona poznata glumica?“. I ja bih se obradovala takvim fanovima :“Jesam“, kaže nasmejana Eva Ras. „Možemo da se slikamo? „, pita ni više dete ni još momak. Pozva ih pa se, sve s biciklima pridružiše i ona dvojica, ni deca ni momci.
Pa se raziđoše. Oni na bicikle pa preko Terazija, Eva Ras niz Prizrensku.Svi ozarenih lica, od zadovoljstva.
Već sam zapazila da nema zanimljivijeg uzrasta od tog – ni više deca ni još momci. Slušam ih često dok se vozim autobusom, a oni, u grupicama, putuju par stanica iz škole ili u školu.Kakvi su to razgovori – ponekad je pola autobusa prosta paf!
NLB KOMERCIJALNA BANKA : I ja tako, razdragana prizorom, zapucam u jednu od beogradskih filijala NLB Komercijalna banka.
Banka očito generalno ima strategiju da sva fizička lica natera da sa njom komuniciraju preko bankomata, ali u ovoj filijali u koju sam tog dana zapucala strategiju primenjuju malo, da tako kažem, očito. Recimo, posle jednog ili dva poslužena klijenta, službenica ode jedan krug u šetnju po banci.
I ranije sam par puta prisustvovala raspravama sa nezadovoljnim klijentima u toj filijali. Jednom sam i sama pitala njene službenike :da li oni to štrajkuju?
U utorak sam u Banci zatekla nekolicinu starije gospode.Valjda zato što je tog dana legla penzija. Već pri ulasku sam prisustvovala malo je reći oštrim i glasnim protestima jednog od njih. Ne znam vam tačno reći da li je reakcija bankarskih službenika bila na mestu. Pošto ne znam šta je protestima prethodilo. Tek posle izvesnog vremena, nezadovoljni klijent je uz glasne proteste napustio banku i jednom službeniku usput odbrusio da „tako može da razgovara sa svojom ženom“,a bilo je tu i još.
Za njim je, posle kratke rasprave na šalteru,od koje smo na kraju čuli samo službenicu kako, valjda cinično, kaže „Hvala vam na lepim rečima“, banku napustio i drugi stariji gospodin i, na samim vratima, službenicima doviknuo :“Doviđenja, lopovi“, a jedan mu je službenik odgovorio :“Tebe je Bog već kaznio“. Ljutiti klijent je, naime, hramao.
Stvarno ne znam da li je ljutnja ovih klijenata tome doprinela, ali ja nisam čekala neuobičajeno dugo da završim posao na šalteru.
P.S. Inače, i klijenti nekih drugih banaka, moji prijatelji i poznanici, ubeđivali su me da i njihove banke, izgleda, štrajkuju.Takvom su pročitali novu bankarsku strategiju popularizaciju bankomata.