1973: Zašto se SAD boje Saudijske Arabije
Pretnja Saudijske Arabije da će na eventualne sankcije zbog njihove umešanosti u nestanak novinara Džamala Kašogija oštro odgovoriti nije samo mrtvo slovo na papiru.
Iako su se vlasti u Rijadu od te pretnje koliko-toliko ogradile, Zapadu takav odgovor ne bi bio prvi u istoriji.
Kako je za Russia Today podsetio dr Mahmud Salameh, ekonomista specijalizovan za tržište nafte, 1973. godine Saudijska Arabija je bila učesnik naftnog embarga umerenog protiv SAD.
“Podsetiću vas na istorijsku lekciju iz 1973. godine koja pokazuje da Saudijska Arabija ne okleva da uzvrati udarac”, rekao je dr Salameh.
U oktobru 1973. godine Organizacija arapskih zemalja izvoznica nafte je uvela naftni embargo SAD, Velikoj Britaniji, Kanadi, Japanu, Holandiji, a potom i Portugalu, Rodeziji i Južnoj Africi. Razlog je bila podrška Izraelu tokom Jomkipurskog rata i izazvala je nestašicu nafte u sankcionisanim državama, kao i ogroman rast cene nafte.
Dr Salameh u aktuelnom slučaju podvlači i saudijski izvoz nafte u Kinu. Tu se krije još jedan potencijalni udarac Rijada Vašingtonu: ako Saudijska Arabija pristane na izbacivanje dolara kao sredstva plaćanja, američka ekonomija bi ozbiljno ispaštala.
Saudijska Arabija u rukavu u eventualnom trgovinskom ratu sa SAD ima i američke državne obveznice, a na kraju i više od 100 milijardi dolara vredne ugovore o kupovini oružja.
Dakle, koliko Sjedinjenim Američkim Državama potencijalno vredi izvesno nasilno ugašeni život Džamala Kašogija?