Hrvatska dobija novu vladu: O Srbiji ni reči, BiH i Hrvati van Hrvatske strateški zadaci
Na današnjoj sednici Hrvatskog sabora trebalo bi da bude potvrdjena Vlada novog hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Mada hrvatski mediji najavljuju mogućnost promene u poslednji čas i uvodjenje još jednog ministra bez portfelja, ta bi vlada trebalo da ima 19 ministara i četiri potpredsednika koji će obavljati i ministarske funkcije.
Saboru će biti predstavljen i program vlade, a njegovom spoljnopolitičkom delu Srbija se izričito ne spominje nego samo medju „ostalim državama jugoistočne Evrope na putu kao EU i članstvu u NATO“.
Hrvatska, koja namerava angažovanije da koristi prednosti članstva u EU i NATO i jača odnose sa europskim i atlantskim saveznicima i globalnim partnerima, „zagovaraće nastavak politike proširenja EU uz ispunjavanje kriterijuma za članstvo“ , navodi se u spoljnopolitičkom delu programa hrvatske vlade, koji ne sadrži nikakav otklon prema regionu. Kao strateški ciljevi i zadaci spoljne politike Hrvatske podvlače se Bosna i Hercegovina i briga o Hrvatima van Hrvatske.
„Pozicionirajući se kao ključni faktor i promicatelj europske i transatlantske politike u jugoistočnoj Europi, kroz djelovanje prema državama nečlanicama u jugoistočnoj Europi, Vlada će ih podupirati u nastojanjima da ispune potrebne standarde za članstvo u EU i NATO pri čemu je europska budućnost BiH ključan vanjskopolitički cilj Hrvatske i strateški interes. Briga o Hrvatima u BiH te skrb o hrvatskim manjinama u ostalim zemljama biti će strateška zadaća Vlade RH“.
Vlada Andreja Plenkovića sebi u zadatak postavlja i jačanje srednjeevropske dimenzije Hrvatske.
„Vlada će voditi vanjsku politiku u cilju osnaživanja srednjeeuropske dimenzije Hrvatske prepoznajući gospodarsku i geopolitičku važnost suradnje s državama Srednje Europe koje mogu postati pokretač povećanja gospodarskog rasta, ali i daljeg jačanja europskog projekta, vodeći računa o zaštiti nacionalnih interesa“, konkretizuje se u planu Vlade Andreja Plenkovića koja bi danas trebalo da dobije zeleno svetlo poslanika u Hrvatskom saboru.
„U vanjskoj politici, a u kontekstu niza aktuelnih i paralelnih kriza, Hrvatska kao jedina članica EU-a koja ima dunavsku i jadransku odnosno mediteransku dimenziju, treba se jasnije pozicionirati kao glavni partner prema državama u svom susjedstvu“, doaje se u tom programu.
