Ista hrana u „staroj“ EU kvalitetnija nego u „novoj“

Istraživanja o kvalitetu hrane pokazala su da proizvođači ne šalju iste proizvode u „staru“ i „novu“ Evropsku uniju, piše zagrebački Jutarnji list.

Riblji štapići u Danskoj imaju sedam odsto više ribe nego u Češkoj. Čokoladni namazi su masniji i pretrpaniji šećerom, u mesnim proizvodima je “pileći dodatak” umesto svinjetine, ekstra devičansko maslinovo ulje pomešano je s drugim rafiniranim masnoćama, a konzerva tune s manjim udelom ribe košta skoro dva puta više nego “originalna”.

Poražavajući su to rezultati brojnih evropskih istraživanja o uporednom kvalitetu proizvoda koji nedvosmisleno dokazuju ono na što se potrošači već godinama žale: proizvođači ne šalju proizvode istog kvaliteta u zemlje “stare” članice Evropske unije kao u nove, poput Bugarske, Rumunije i Hrvatske.

Istraživanja su uglavnom obuhvatila brendove proizvoda najvećih svetskih proizvođača robe široke potrošnje, poput gaziranih pića, namaza, konzervi, umaka, sokova… Pa je Hrvatska agencija za hranu (HaH) odlučila da sprovede opsežno istraživanje o kvalitetu prehrambenih proizvoda. Tako će uporediti između dvadeset i trideset jednakih proizvoda kupljenih u Nemačkoj i Hrvatskoj.

Nemačka je, kao razvijena zemlja Zapadne Evrope, uzeta kao ogledni primerak, jer je tamo dokazan kvalitet proizvoda. Ali, već sada skoro da nema sumnje kako će rezultati istraživanja pokazati da u Hrvatskoj jednak proizvod nije istog kvaliteta kao u Nemačkoj.

Istraživanje se radi na inicijativu Biljane Borzan, hrvatske zastupnice u Evropskom parlamentu, koja kaže kako će projekt finansirati Evropska unija.

“To je vrlo opsežno i vrlo skupo istraživanje koje će potrajati, ali dobićemo rezultate o kvalitetu proizvoda koje kupujemo. Potrošači se već duže žale da je proizvod iste marke kupljen u zemljama tzv. Zapadne Evrope boljeg ukusa i boljeg kvaliteta nego u domaćim prodavnicama. Cilj nam je da izvršimo pritisak na Evropsku komisiju da se to zakonima reguliše. U temeljnim dokumentima EU nalaze se jednakost i ravnopravnost svih građana EU. Onda je pravo nas u Hrvatskoj imati jednako kvalitetne proizvode iste marke kao i u Francuskoj”, objašnjava Borzan.

Evropska komisija na slična je pitanja dosad odgovarala kako su svi ti proizvodi zdravstveno ispravni. U to nema sumnje, vodeći brendovi ne bi sebi smeli dopustiti plasiranje potencijalno opasnih proizvoda. Ali, kada je kvalitet u pitanju, odstupanja su velika. Istraživanje sprovedeno u Češkoj tako je pokazalo kako je od svih uzetih uzoraka prehrambenih proizvoda njih čak 35 odsto bilo drugačije, goreg kvaliteta nego u zemljama starim članicama EU.

Posebno iznenađuje što su manje kvalitetni proizvodi u većini slučajeva u Češkoj bili skuplji nego originalni proizvod u razvijenoj zemlji. Kupci, drugim rečima, skuplje plaćaju goru hranu. U nekim slučajevima to bi otišlo toliko daleko da je u boci poznatog ledenog čaja bilo čak 40 odsto manje ekstrakta čaja nego u Nemačkoj, a cena je bila viša, baš kao i udeo šećera.

“Proizvođači znaju reći kako je reč o ‘lokalnom ukusu’ pa u neke zemlje plasiraju masniji proizvod jer ‘građani’ tako vole. No, da je reč o besmislici pokazuje to što nikada nisu sprovedena takva istraživanja o lokalnim navikama koja bi im omogućila da tako razmišljaju”, ističe Borzan.

Istraživanje će biti provedeno u više koraka, a u HaH-u kažu kako bi moglo da traje između 12 i 18 meseci. Najpre će građane kroz anketu pitati za koje proizvode sumnjaju da bi mogli biti goreg kvaliteta u Hrvatskoj nego u Nemačkoj. Potom će ekipa Hrvatske agencije za hranu uzeti uzorke tih proizvoda u Hrvatskoj i u Nemačkoj i odneti na analizu u neku od ovlašćenih laboratorija, u zavisnosti od proizvoda i o tome šta se tačno analizom želi utvrditi. Podaci će potom biti analizirani i javno objavljeni.