Izbori u Mostaru, prvi put posle 12 godina

Danas se u prelepom gradu Mostaru održavaju lokalni izbori na kojima 100.864 upisana birača treba da izaberu 35 članova Gradskog veća, a Veće onda gradonačelnika grada na Neretvi.

Birači glasaju na dva glasačka listića.

U gradskoj izbornoj jedinici, koja obuhvata celo područje grada, bira se 13 članova Gradskog veća, a u 6 izbornih jedinica na koje je podeljeno gradsko područje se biraju preostalih 22.

Na izborima učestvuju 22 političke stranke, 4 nezavisna kandidata, 4 koalicije i jedna lista nezavisnih kandidata sa ukupno 370 kandidata.

Na izborima učestvuje i stranka srpskog naroda u BiH „Ostajte ovdje – Zajedno za naš Mostar“. Prema popisu održanom 2013.godine broj pripadnika srpskog naroda u Mostaru smanjen je sa 23 779 u 1991.godini na 4421 u 2013.I broj Bošnjačka, a naročito broj Hrvata u tom razdoblju je u Mostaru povećan (Mostar :Mesto u kome su Srbi i Hrvati kao prst i nokat).

Na izborima u Mostaru Centralna izborna komisija BiH akreditivala je 361 posmatrača, od čega 54 međunarodna posmatrača, dok je Gradska izborna komisija akreditovala 1.356 posmatrača političkih subjekata.

Mostar spada u jedan od više gradova, koji su ostali podeljeni po okončanju sukoba na teritoriji bivše SFRJ 90-tih godina.

Poslednji put su Mostarci Gradsko veće izabrali 2008. godine, a gradonačelnika 2004. godine. Otad pa do nedavnog dogovora lidera bošnjačkog i lidera hrvatskog naroda u BiH Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića demokratski procesi su u Mostaru bili u blokadi.

Hrvati i Bošnjaci 2008. godine su se posvađali oko izbora gradonačelnika i organizacije i finansiranja javnog servisa na hrvatskom jeziku.

Pa kad u dva propisana kruga ni bošnjački ni hrvatski kandidat nisu uspeli da dobiju dvotrećinsku većinu, stvar je potpuno zamrsio visoki predstavnik Valentin Incko uputstvom da se gradonačelnik izabere prostom većinom od ukupnog broja članova Veća, a ne prostom većinom od kvoruma.

Gradsko veće Mostara je glasalo 16 puta – bez rezultata. Tako je član Hrvatske demokratske zajednice Ljubo Bešlić ostao gradonačelnik od 2004. godine do danas.

Hrvati i Bošnjaci su imali Sporazum od 11 tačaka, koji je regulisao i izbor gradonačelnika, a jedni su druge optuživali za njegovo nepoštovanja.

Evo šta su 2009. godine rekli o razlozima zbog kojih grad nije imao izbore 12 godina Ljubo Bešlić i kandidat SDA za gradonačelnika Mostara Suad Hasandedeić.

Ljubo Bešlić:

„Taj sporazum ima 11 stavki, a oni se pozivaju samo na prvu po kojoj smo mi obavezni da podržimo izbor njihovog gradonačelnika ako oni imaju bolji izborni rezultat. Oni sad imaju bolji rezultat, i to nije sporno. Ali tačka 9 je za nas najznačajnija. Oni su trebali nas da podrže u rješavanju pitanja finansiranja, uređivanja Hrvatske radio-televizije, javne televizije na hrvatskom jeziku, koja ima frekvenciju za tri hercegovacka kantona. A oni to blokiraju četiri godine, hoće tu televiziju da ugase. Zato smo mi još prije izbora rekli da za nas taj sporazum više ne vrijedi“.

Suad Hasandedeić:

„Pošto je HDZ 2004. godine imao bolji izborni rezultat, 15 vijećnika prema naših 10, mi smo podržali izbor Ljube Bešlića za gradonačelnika, a u sporazumu stoji da će oni 2008. godine  podržati našeg kandidata ako mi budemo imali sličan ili isti rezultat. Mi smo 2008. godine imali 12, a oni 7 vijećnika, tako smo postigli rezultat koji je procentualno i bolji od njihovog iz 2004. godine. I onda dolazimo do te HRT. Hrvatska radio televizija ne može biti javno preduzeće, mi smo uvijek govorili. Mi želimo jednu zajedničku televiziju. Pa su oni rekli, nije ona hrvatska, pa samo promijene u rješenju svome da je to Hercegovačka televizija. Svi koji rade u toj televiziji su Hrvati. Oni nisu željeli da naprave jednu televiziju koja bi bila multietnička. Oni to ne žele, nego da bude hrvatska, a da je plaća grad“.

Demografija je u Mostaru bila poseban problem: Hrvati su tvrdili da su oštećeni izbornim pravilima po kojima se u svakoj od 6 izbornih jedinica, skrojenih po granicama 6 opština iz 1991. godine, bira jednak broj većnika iako u njihovim izbornim jedinicama ima veći broj stanovnika, dok su Bošnjaci insistirali na broju stanovnika iz 1991. godine.

Prema popisu iz 2013. godine Mostar je imao 105.797 stanovnika(1991: 126.652).

Od toga je bilo 46.752 Bošnjaka (1991: 44.037), 52.216 Hrvata (1991: 42.907),  Srba 4.421 (1991: 23.779)…

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com